Moderna tehnologija uzgoja i intenzivna govedarska proizvodnja uslovile su način izgradnje štala, kao i tehnologije koje su u njima. Pitanje uslova smještaja krava u njima je svakim danom sve važnije, a posebno posljednjih godina, kada posljedice globalnog zagrijavanja, rasta osnovnih pogonskih goriva i električne energije sve snažnije utiču na poljoprivrednu proizvodnju.
Praksa, koja je počela prije 60 godina, a koja podrazumjeva izgradnju što jeftinijih objekata, radi povećanja konkurentnosti proizvodnje polako gubi primat. U objektima koji su nedovoljno obezbjeđeni od spoljašnjih klimatskih faktora, povećavaju se potrebe za dodatnim regulisanjem mikroklime u staji, kao što su ventilatori, raspšivači itd. Držanje krava u štalama, ne podrazumjeva samo zaštitu životinja od različitih spoljnih faktora, već nudi bolje uslove za praćenje ishrane krava, za povećanje proizvodnih sposobnosti (lakša manipulacija sa kravama i jednostavnija kontrola određenih pojava), prilagođavanje navika krava savremenim načinima proizvodnje, zaštitu pašnjaka itd. Važan faktor je svakako i čovjek, to jest njegov odnos prema životinjama. Svjesni smo da su klimatske promjene sve izraženije i snažnije u svom negativnom djelovanju na cjelokupan prirodni sistem između ostalog i na području Bosne i Hercegovine; posebno uzimajući u obzir poplave u maju 2014.godine u skoro cijeloj Bosni i Hercegovini; prije toga nekoliko ljeta ekstremnih suša, što je sve posredno i neposredno poremetilo život čovjeka, ali i bića koje žive u njegovom prisustvu, pogotovo domaćih životinja.
Činioci okoline, koji utiču ili mogu uticati na domaće životinje jesu jedan komplikovan sistem, a čovjek teško može razumjeti značaj njihovog uticaja. Čovjek je procesom domestifikacije izlučio životinje iz priorode i podredio ih svojim potrebama, pa prema tome treba da snosi odgovornost za njih i prilagoditi uslove života potrebama držanih životinja.
Kada se govori o dobrobiti domaćih životinja u odnosu na klimatske uslove, misli se prije svega na ekstremne situacije, kao što su visoke ili niske temperature, jake vjetrove, obilne padavine itd., koje mogu negativno uticati na zdravlje životinja, te umanjiti prihode za vlasnika. S obzirom da goveda imaju arktičko porijeklo, u našim područjima najveći problem za visoko-proizvodne krave predstavljaju visoke ljetne temperature, kada goveda, a posebno visokoproizvodna grla mogu doživjeti toplotni stres. Goveda su homeotermi, to jest tokom cijelog života održavaju stalnu temperaturu tijela. Bitan faktor koji utiče na temperaturu tjela, jesu klimatski uslovi okoline, kao i proizvodna namjena, odnosno ciklus ili proizvodni kapacitet jedinke.
| Kategorija/ T° C | Niske | Optimalne | Visoke |
| Tovne rase | – 18 do –10 | – 9 do 20 | 20 do 27 |
| Mliječne rase do 22kg mlijeka/dan | – 26 do – 22 | – 21 do 20 | 21 i više (KT 26-28) |
| Mliječne rase do 40kg mlijeka/dan | – 30 do – 6 | – 5 do 20 | 21 i više (KT 25) |
KT – kritična tačka
Jones i Stallings 1999.godine, navode neke efekte toplotnog stresa; krave koje u posljednja tri mjeseca gestacije dožive toplotni stres, donose na svjet manju i slabije razvijenu telad; u narednoj laktaciji proizvode i do 12% mlijeka manje; toplotni stres negativno utiče na reproduktivne karakteristike, pada folikularna aktivnost i povećavaju se embrionalni gubici. Dalje, toplotni stres produžuje liječenje bolesnih životinja, životinje su umornije, jetra je masnija, učestali i povećani mastitis, dolazi do negativnih reakcija na vakcinisanje, a češći su i abortusi. Uopšte negativne posljedice toplotnog stresa su: niži prijem hrane, lošija konverzija hranjivih materija, povećan prijem vode, pad proizvodnje mlijeka, promjene sastava mlijeka, promjene u sastavu mleziva (kolostruma), lošija plodnost, slabiji embrionalni razvoj, sporiji rast i razvoj jedinke.
Negativan uticaj mikroklimata se može izbjeći ili bar smanjiti. Međutim potrebno je imati pravovremenu i realnu informaciju, dobru prognozu, da bi na vrijeme reagovali.
Sistem StallWeather omogućuje pravovremeno izvještavanje farmera o mikroklimatskom statusu staje, kombinacijom različitih matematičkih formula, daje kvalitetan podatak farmeru i upućuje na djelovanje. Informacije se dobijaju ili na mejl ili porukom na mobitel.
Stall Weather sistem je nastao u saradnji stručnjaka iz Norveške i Bosne i Hercegovine. Osnovna namjena ovog sistema jeste da bude na pomoći farmeru, da omogući očuvanje proizvodnje, smanji uticaj okoline na život i proizvodnju gajene životinje, poveća dobit.
Dr Miljan Erbez